Donacije za deminiranje BiH sve manje: Rat u Ukrajini preusmjerio dio međunarodne pomoći
Bosna i Hercegovina i više od tri decenije nakon završetka rata ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine. Istovremeno, broj ljudi osposobljenih za protuminsko djelovanje gotovo je prepolovljen u odnosu na period prije pandemije.
Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom 2026. godine minski sumnjiva površina iznosila je oko 774 kvadratna kilometra. Do sada je očišćeno oko 18 kvadratnih kilometara, pa trenutna procjena iznosi oko 756 kvadratnih kilometara.
Podatak se kontinuirano mijenja kako se nova područja proglašavaju sigurnim.
Novi plan predviđa ubrzanje procesa
Novi plan za period od 2027. do 2032. godine predviđa vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u sigurnu upotrebu.
Iz BHMAC-a procjenjuju da bi, uz stabilnije finansiranje koje bi omogućio novi zakon, godišnji kapacitet mogao biti povećan na 75 do 80 kvadratnih kilometara.
Trenutne deminerske organizacije mogu očistiti oko 50 do 55 kvadratnih kilometara godišnje, dok bi za značajnije povećanje kapaciteta bilo potrebno najmanje godinu do dvije za angažiranje novih deminera i nabavku opreme.
Prema najpovoljnijem scenariju, BiH bi proces deminiranja mogla završiti do kraja 2036. godine. Bez novog zakona i uz nastavak smanjenja donatorske pomoći, taj rok bi mogao biti pomjeren približno do 2045. godine.
Planirano izdvajanje 0,2 posto budžeta
Jedna od ključnih novina nacrta zakona jeste obaveza da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt izdvajaju najmanje 0,2 posto svojih budžetskih sredstava za protuminsko djelovanje.
Prema procjenama Ministarstva civilnih poslova BiH, na osnovu budžeta za 2026. godinu, ovo bi osiguralo oko 60 posto sredstava potrebnih za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara, za koji je potrebno približno 61 milion KM.
Preostali dio sredstava i dalje bi se morao osiguravati iz drugih domaćih izvora i međunarodne pomoći.
Državni nivo je već povećao vlastito učešće. Vijeće ministara BiH odobrilo je za period 2025–2027. godine višegodišnji projekat sufinansiranja troškova deminiranja vrijedan dva miliona KM.
Međunarodne donacije u padu
Potreba za većim domaćim finansiranjem postaje sve izraženija zbog smanjenja međunarodne pomoći.
Iz UNDP-a BiH navode da je posljednjih godina došlo do značajnog pada međunarodne donatorske podrške, dok su se iz procesa povukle i neke organizacije koje su ranije učestvovale u deminiranju, među njima Norwegian People’s Aid i Mines Advisory Group.
Kao jedan od razloga za smanjenje donatorskih sredstava BHMAC navodi i rat u Ukrajini, zbog kojeg je dio međunarodne pomoći preusmjeren na druga krizna područja.
BiH trenutno koristi sredstva iz IPA III fondova i Svjetske banke za pojedine projekte deminiranja, ali iz BHMAC-a upozoravaju da se nakon završetka tih projekata ne očekuju direktni grantovi Evropske unije i Svjetske banke u dosadašnjem obimu.
Sve manje deminera
Pored finansiranja, problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra.
U BiH trenutno ima oko 1.100 pripadnika deminerskog osoblja, dok ih je prije pandemije bilo više od 2.000.
Istovremeno, postojeći kadar ubrzano stari. U Federalnoj upravi civilne zaštite značajan broj zaposlenih na poslovima deminiranja već ima više od 20 godina iskustva, dok je interesovanje mlađih ljudi za ovu profesiju sve manje.
U Republičkoj upravi civilne zaštite Republike Srpske trenutno radi 70 pripadnika u sektoru deminiranja, a većinu čine iskusni kadrovi stariji od 40 godina.
BHMAC upozorava i da Deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH nedostaje oko 60 ljudi, što odgovara kapacitetu od osam do deset timova.
Novi zakon uređuje i status deminera
Nacrt zakona predviđa preciznije uređivanje radnog, socijalnog i penzionog statusa osoba angažiranih na protuminskim poslovima.
Prema dostupnim informacijama, predviđa se pravo na staž s uvećanim trajanjem, poseban dodatak na plaću, povoljnije uslove za penzionisanje te prava u slučaju povrede ili smrti tokom deminiranja.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH navode da postojeći zakon nije na odgovarajući način obuhvatio sve kategorije osoba koje tokom rada ulaze u minski sumnjiva područja, uključujući osobe angažirane na izviđanju, kontroli kvaliteta i drugim terenskim poslovima.
Nacrt zakona još u proceduri
Nacrt novog zakona prošao je e-konsultacije, a Ministarstvo civilnih poslova pribavilo je mišljenja više državnih i entitetskih institucija.
Trenutno se čekaju mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva finansija i trezora BiH, nakon čega bi Nacrt trebao biti upućen Vijeću ministara BiH.
Iz Ministarstva civilnih poslova naglašavaju da samo donošenje zakona neće biti dovoljno bez stabilnog finansiranja, dovoljnog broja obučenih ljudi, tehničkih kapaciteta i bolje koordinacije.
Bosna i Hercegovina tako ostaje pred velikim zadatkom: osigurati novac i ljude kako bi se proces deminiranja ubrzao i kako bi što veći dio teritorije bio vraćen građanima na sigurnu upotrebu.
